Creative Croatian Diaspora Blog

Tradicija proslave sv. Vlaha među hrvatskom zajednicom Dubrovnik u Peruu SAN BLAS.  U dalekom Peruu Hrvatska zajednica u Limi slavi sv. Vlaha kao San Blas, obzirom da su davno još u 19. st. krenuli iz Dubrovnika u Peru. Otada pa sve do danas ta hrvatska zajednica slavi svake godine San Blas posve u tradiciji i po običajima proslave sv. Vlaha. Oni su pravi čuvari tradicije i naših davnih običaja, a i čuvari vjere. Stoga večeras puštamo reprizu emisije o Hrvatima u Peruu kako slave San Blas. Gošća emisije je počasna konzulica RH u Peruu Ana Maria Kuljevan koja će nam nešto više ispričati o hrvatskoj zajednici Dubrovnik u Peruu, o njihovom dolasku u Peru kao i o tradicionalnoj proslavi San Blasa. Emisiju možete pogledati ovdje: https://fb.watch/iupUrWOOxo/ YouTube kanal Hrvatske zajednice Dubrovnik:  YouTube Asociacion Croata Dubrovnik

S velikim zadovoljstvom želimo vas podsjetiti na emisiju Zov Domovine, koja je dostupna za sve koji su propustili ovu iznimno važnu epizodu. Emisiju kojom smo doprinijeli podizanju svijesti o potrebi upisa kola svetog Tripuna na listu UNESCO-a Tema emisije bila je Proslava Tripundana i Bokeljska mornarica,  uoči 2.2. na sv. Vlaha, kao i uoči 3.2. na sv. Tripuna.   https://youtu.be/KS1wNBbR-rk?feature=shared Naime, naša emisija imala je ključnu ulogu u aktualizaciji pitanja Bokeljske mornarice u javnom prostoru. Još prije četiri godine, točnije 1.2.2021 ., kroz ovu emisiju smo značajno podigli svijest i aktualizirali t emu Bokeljske mornarice i njen značaj za hrvatski narod u Crnoj Gori, ali i čitavom svijetu. Bokeljska mornarica, koja je svojevrsni simbol naše zajedničke povijesti i kulture bila je upisana na prijedlog Crne Gore u popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.  Ovaj postupak je potaknuo zabrinutost da bi se mornarica mogla otrgnuti iz hrvatske baštine i...

 DANI EUGENA BUKTENICE - OTVORENJE IZLOŽBE I LIKOVNE RADIONICE Ako ovo ljeto želite izbjeći vječne gužve na cestama i prenapučene plaže, svoj opuštajući odmor uz bogat ljetni umjetnički program potražite na otoku koji zrači mediteranskim mirom i tišinom u još uvijek netaknutoj prirodi uz kristalno čisto more, a nalazi se na manje od sat vremena plovidbe trajektom od Splita - na otoku Šolti.  Cijene su ovdje i dalje realne i pristupačne, a ovaj otok vam nudi prekrasne plaže, netaknutu prirodu i autentičan mediteranski šarm.  PROMO VIDEO OTOKA ŠOLTE Tijekom tradicionalnih ljetnih umjetničkih programa, Kulturno-informativni centar Otoka Šolte, u suradnji s Likovnom udrugom Eugena Buktenice i lokalnom samoupravom, organizirao je manifestaciju Dani Eugena Buktenice , a koja je izrasla iz višegodišnjih likovnih kolonija "Đenku u čast" .  Svečano otvorenje izložbe  Dana Eugena Buktenice - Đenka  i izložbe slika njegova nećaka,  šoltanskog slikara naivca ...

Kakva je politička orijentacija "hrvatskih pisaca" koji se protive donošenju Zakona o hrvatskom jeziku? Kao kroatologinja kojoj je uže područje struke jezična politika , koja zagovara donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, lobira za to već nekoliko godina i koja piše rad o Zakonu o hrvatskom jeziku, želja mi je pojasniti nekoliko stvari.  Naime, u tijeku je donošenje Zakona o hrvatskom jeziku , na inicijativu Matice hrvatske i njene radne skupine u suradnji sa stručnom službom Ministarstva znanosti i obrazovanja koji su usuglašavali tekst prijedloga nacrta Zakona. I krajnje nam je vrijeme, štoviše, jedina smo država nastala raspadom bivše Jugoslavije i šire, u susjednim zemljama, koja još uvijek nije donijela Zakon o jeziku. Bilo je pokušaja od 1995. naovamo, međutim, u  zadnjoj fazi donošenja kada su trebali biti izglasani ti prijedlozi, nije bilo dovoljno sluha za nj među političarima, zastupnicima u Saboru, ni znanja o tome što je taj zakon, a dio ga je namjerno pokušao defa...

Nepozvani slavljenici i pozvani gosti na proslavi veličanstvene Oluje Čestitam s ponosom u srcu Dan hrvatskih branitelja bez kojih danas ne bi imali razloga za slavlje, nacionalni ponos i koji su najzaslužniji za slobodu, čestitam Dan pobjede i Dan Domovinske zahvalnosti, povodom 28. godišnjice vojno-redarstvene operacije "Oluja"!  Kao i zadnjih godina, ništa novoga, Vučić ili Dodik uoči proslave Oluje u eter šalju  izvrnute teze o žrtvi i agresoru ujedno osporavajući čistoću, besprijekornost vojno-redarstvene  operacije OLUJA kao zločinačke!  I kao da nije dosta što se susjedi u Srbiji ne mogu pomiriti što su poraženi, a Hrvatska iz Domovinskoga rata izišla kao pobjednik, moralo je zakuhati i u srcu same proslave veličanstvene Oluje, skandalom danas u Kninu - HOS-ovcima je bio zabranjen ulazak na proslavu i završili su u marici ! Iz godine u godinu sve je manje branitelja na toj proslavi, a sve više političara, prve klupe ugodno popunjene! Pitamo se je li proslava ...

Jesu li Hrvati u svijetu  današnja Hrvatska? Emisija: J esu li Hrvati izvan Hrvatske današnja Hrvatska? Gostov anje u emisiji U ime naroda kod urednika i voditelja Marka Ljubića uoči Dana Državnosti, 30. svibnja 2023.  Razgovarali smo o nadolazećem Danu Državnosti, njegovoj simbolici u Domovini i u Svijet te u razlikama u proslavi i odnosu prema simbolici. U razgovoru smo predstavili kuriozitete o hrvatskim zajednicama u svijetu, o manjku diplomatskih misija i konzularnih ureda te o prvome govoru u Saboru prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i gdje smo danas 30 godina poslije. Emiisiju možete pogledati ovdje:  https://youtu.be/2EdqEcn-UVo

  Društvo hrvatskih književnika podržalo zajedničku izjavu HAZU i Matice hrvatske Društvo hrvatskih književnika u potpunosti je podržalo zajedničku izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske upućenu javnosti 5. srpnja pod naslovom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost.  Izjavu DHK prenosimo u cijelosti: Društvo hrvatskih književnika još jednom s indignacijom odbacuje i osuđuje teze srpskih filologa i povjesničara književnosti koji pokušavaju po tko zna koji put prekrojiti granice nacionalnih književnosti na prostoru bivše države, što se nedavno dogodilo na srbističkoj interkadetarskoj konferenciji u Tršiću. Društvo hrvatskih književnika smatra da su takvi opetovani pokušaji, a poglavito u vezi s dubrovačkom književnošću, tek uzaludan način da se nametnu neznanstveni, iracionalni i besmisleni razlozi u daljnjem provođenju velikosrpske ideologije. U tome smislu, DHK u potpunosti podržava zajedničku izjavu Hrv...

Hoće li val uspona desnice zahvatiti i Hrvatsku? Utjecaj geopolitičkih kretanja na rast desnog političkog spektra u Europi Geopolitika ima značajan utjecaj na rast desnog političkog spektra u Europi. Desni politički pokreti šire se diljem kontinenta, a pitanje je hoće li takav val zahvatiti i Hrvatsku. U posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo rasta desnih političkih pokreta u Europi, kao što su Alternative für Deutschland u Njemačkoj, Front National u Francuskoj i Stranka slobode u Nizozemskoj. Uzrok rasta desnih pokreta leži u nezadovoljstvu ljudi ekonomskom situacijom, migracijskom krizom i globalnim promjenama. Mnogi ljudi osjećaju se zapostavljenima i nesigurnima u sve brže mijenjajućem svijetu. Ekonomski neuspjesi i socijalne nejednakosti potiču ljude da se okreću desnici u potrazi za rješenjima. Utjecaj Rusije, SAD-a i drugih geopolitičkih čimbenika može biti ključan u širenju desnih ideja diljem Europe. Rusija, na primjer, podržava određene desne pokrete u Europi, koristeći i...

 Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost Zajednička izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska obratile su se 5. srpnja 2023. javnosti zajedničkom izjavom pod naslovom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost.  Izjava glasi: U Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, održala se 24. i 25. lipnja 2023. Četvrta interkatedarska srbistička konferencija, koja je 29. lipnja iznjedrila deklaraciju pod nazivom „Granice srpske književnosti“. Našoj javnosti još je u svježem sjećanju prošlogodišnja Treća srbistička konferencija kojoj je naziv bio „Granice srpskog jezika“, na kojoj se pošlo na znanstveno neutemeljen način od teze Vuka Stefanovića Karadžića o štokavskom narječju kao isključivo srpskom, premda znamo da štokavski govore i Hrvati i Bošnjaci i Crnogorci. Tada nisu propustili stariju dubrovačku knjiž...