Creative Croatian Diaspora Blog

Tradicija proslave sv. Vlaha među hrvatskom zajednicom Dubrovnik u Peruu SAN BLAS.  U dalekom Peruu Hrvatska zajednica u Limi slavi sv. Vlaha kao San Blas, obzirom da su davno još u 19. st. krenuli iz Dubrovnika u Peru. Otada pa sve do danas ta hrvatska zajednica slavi svake godine San Blas posve u tradiciji i po običajima proslave sv. Vlaha. Oni su pravi čuvari tradicije i naših davnih običaja, a i čuvari vjere. Stoga večeras puštamo reprizu emisije o Hrvatima u Peruu kako slave San Blas. Gošća emisije je počasna konzulica RH u Peruu Ana Maria Kuljevan koja će nam nešto više ispričati o hrvatskoj zajednici Dubrovnik u Peruu, o njihovom dolasku u Peru kao i o tradicionalnoj proslavi San Blasa. Emisiju možete pogledati ovdje: https://fb.watch/iupUrWOOxo/ YouTube kanal Hrvatske zajednice Dubrovnik:  YouTube Asociacion Croata Dubrovnik

S velikim zadovoljstvom želimo vas podsjetiti na emisiju Zov Domovine, koja je dostupna za sve one koji su propustili ovu iznimno važnu epizodu ili jednostavno žele ponovno doživjeti čaroliju naše bogate tradicije. Tema emisije bila je Proslava Tripundana i Bokeljska mornarica uoči 2.2. i sv. Vlaha, kao i uoči 3.2. sv. Tripuna, kojom smo doprinijeli podizanju svijesti o potrebi upisa na listu UNESCO-a   https://youtu.be/KS1wNBbR-rk?feature=shared Naime, naša emisija imala je ključnu ulogu u aktualizaciji pitanja Bokeljske mornarice u javnom prostoru. Naime, još prije tri godine, točnije 1.2.2021 ., kroz ovu emisiju smo značajno podigli svijest i aktualizirali t emu Bokeljske mornarice i njen značaj za hrvatski narod u Crnoj Gori, ali i čitavom svijetu. Bokeljska mornarica, koja je svojevrsni simbol naše zajedničke povijesti i kulture bila je upisana na prijedlog Crne Gore u popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.  Ovaj postupak je potaknuo zabrinutost da bi se mornar...

 DANI EUGENA BUKTENICE - OTVORENJE IZLOŽBE I LIKOVNE RADIONICE Ako ovo ljeto želite izbjeći vječne gužve na cestama i prenapučene plaže, svoj opuštajući odmor uz bogat ljetni umjetnički program potražite na otoku koji zrači mediteranskim mirom i tišinom u još uvijek netaknutoj prirodi uz kristalno čisto more, a nalazi se na manje od sat vremena plovidbe trajektom od Splita - na otoku Šolti.  Cijene su ovdje i dalje realne i pristupačne, a ovaj otok vam nudi prekrasne plaže, netaknutu prirodu i autentičan mediteranski šarm.  PROMO VIDEO OTOKA ŠOLTE Tijekom tradicionalnih ljetnih umjetničkih programa, Kulturno-informativni centar Otoka Šolte, u suradnji s Likovnom udrugom Eugena Buktenice i lokalnom samoupravom, organizirao je manifestaciju Dani Eugena Buktenice , a koja je izrasla iz višegodišnjih likovnih kolonija "Đenku u čast" .  Svečano otvorenje izložbe  Dana Eugena Buktenice - Đenka  i izložbe slika njegova nećaka,  šoltanskog slikara naivca ...

Kakva je politička orijentacija "hrvatskih pisaca" koji se protive donošenju Zakona o hrvatskom jeziku? Kao kroatologinja kojoj je uže područje struke jezična politika , koja zagovara donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, lobira za to već nekoliko godina i koja piše rad o Zakonu o hrvatskom jeziku, želja mi je pojasniti nekoliko stvari.  Naime, u tijeku je donošenje Zakona o hrvatskom jeziku , na inicijativu Matice hrvatske i njene radne skupine u suradnji sa stručnom službom Ministarstva znanosti i obrazovanja koji su usuglašavali tekst prijedloga nacrta Zakona. I krajnje nam je vrijeme, štoviše, jedina smo država nastala raspadom bivše Jugoslavije i šire, u susjednim zemljama, koja još uvijek nije donijela Zakon o jeziku. Bilo je pokušaja od 1995. naovamo, međutim, u  zadnjoj fazi donošenja kada su trebali biti izglasani ti prijedlozi, nije bilo dovoljno sluha za nj među političarima, zastupnicima u Saboru, ni znanja o tome što je taj zakon, a dio ga je namjerno pokušao defa...

Nepozvani slavljenici i pozvani gosti na proslavi veličanstvene Oluje Čestitam s ponosom u srcu Dan hrvatskih branitelja bez kojih danas ne bi imali razloga za slavlje, nacionalni ponos i koji su najzaslužniji za slobodu, čestitam Dan pobjede i Dan Domovinske zahvalnosti, povodom 28. godišnjice vojno-redarstvene operacije "Oluja"!  Kao i zadnjih godina, ništa novoga, Vučić ili Dodik uoči proslave Oluje u eter šalju  izvrnute teze o žrtvi i agresoru ujedno osporavajući čistoću, besprijekornost vojno-redarstvene  operacije OLUJA kao zločinačke!  I kao da nije dosta što se susjedi u Srbiji ne mogu pomiriti što su poraženi, a Hrvatska iz Domovinskoga rata izišla kao pobjednik, moralo je zakuhati i u srcu same proslave veličanstvene Oluje, skandalom danas u Kninu - HOS-ovcima je bio zabranjen ulazak na proslavu i završili su u marici ! Iz godine u godinu sve je manje branitelja na toj proslavi, a sve više političara, prve klupe ugodno popunjene! Pitamo se je li proslava ...

Jesu li Hrvati u svijetu  današnja Hrvatska? Emisija: J esu li Hrvati izvan Hrvatske današnja Hrvatska? Gostov anje u emisiji U ime naroda kod urednika i voditelja Marka Ljubića uoči Dana Državnosti, 30. svibnja 2023.  Razgovarali smo o nadolazećem Danu Državnosti, njegovoj simbolici u Domovini i u Svijet te u razlikama u proslavi i odnosu prema simbolici. U razgovoru smo predstavili kuriozitete o hrvatskim zajednicama u svijetu, o manjku diplomatskih misija i konzularnih ureda te o prvome govoru u Saboru prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i gdje smo danas 30 godina poslije. Emiisiju možete pogledati ovdje:  https://youtu.be/2EdqEcn-UVo

  Društvo hrvatskih književnika podržalo zajedničku izjavu HAZU i Matice hrvatske Društvo hrvatskih književnika u potpunosti je podržalo zajedničku izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske upućenu javnosti 5. srpnja pod naslovom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost.  Izjavu DHK prenosimo u cijelosti: Društvo hrvatskih književnika još jednom s indignacijom odbacuje i osuđuje teze srpskih filologa i povjesničara književnosti koji pokušavaju po tko zna koji put prekrojiti granice nacionalnih književnosti na prostoru bivše države, što se nedavno dogodilo na srbističkoj interkadetarskoj konferenciji u Tršiću. Društvo hrvatskih književnika smatra da su takvi opetovani pokušaji, a poglavito u vezi s dubrovačkom književnošću, tek uzaludan način da se nametnu neznanstveni, iracionalni i besmisleni razlozi u daljnjem provođenju velikosrpske ideologije. U tome smislu, DHK u potpunosti podržava zajedničku izjavu Hrv...

Hoće li val uspona desnice zahvatiti i Hrvatsku? Utjecaj geopolitičkih kretanja na rast desnog političkog spektra u Europi Geopolitika ima značajan utjecaj na rast desnog političkog spektra u Europi. Desni politički pokreti šire se diljem kontinenta, a pitanje je hoće li takav val zahvatiti i Hrvatsku. U posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo rasta desnih političkih pokreta u Europi, kao što su Alternative für Deutschland u Njemačkoj, Front National u Francuskoj i Stranka slobode u Nizozemskoj. Uzrok rasta desnih pokreta leži u nezadovoljstvu ljudi ekonomskom situacijom, migracijskom krizom i globalnim promjenama. Mnogi ljudi osjećaju se zapostavljenima i nesigurnima u sve brže mijenjajućem svijetu. Ekonomski neuspjesi i socijalne nejednakosti potiču ljude da se okreću desnici u potrazi za rješenjima. Utjecaj Rusije, SAD-a i drugih geopolitičkih čimbenika može biti ključan u širenju desnih ideja diljem Europe. Rusija, na primjer, podržava određene desne pokrete u Europi, koristeći i...

 Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost Zajednička izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska obratile su se 5. srpnja 2023. javnosti zajedničkom izjavom pod naslovom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost.  Izjava glasi: U Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, održala se 24. i 25. lipnja 2023. Četvrta interkatedarska srbistička konferencija, koja je 29. lipnja iznjedrila deklaraciju pod nazivom „Granice srpske književnosti“. Našoj javnosti još je u svježem sjećanju prošlogodišnja Treća srbistička konferencija kojoj je naziv bio „Granice srpskog jezika“, na kojoj se pošlo na znanstveno neutemeljen način od teze Vuka Stefanovića Karadžića o štokavskom narječju kao isključivo srpskom, premda znamo da štokavski govore i Hrvati i Bošnjaci i Crnogorci. Tada nisu propustili stariju dubrovačku knjiž...