Počinju 33. Svečanosti Pasionske baštine

-

 33. Svečanosti Pasionske baštine ove godine posvećene najstarijoj kršćanskoj državi Armeniji 

https://www.pasionska-bastina.hr/program-33-svecanosti-pasionske-bastine/

U ponedjeljak, 24. veljače svečanim otvorenjem počinju 33. Svečanosti Pasionske baštine koje će trajati do 27. ožujka 2024. 

Naime, Udruga Pasionska baština utemeljena je 1991. godine, a program temelji na književnom, liturgijskom, glazbenom i vizualnom bogatstvu hrvatskog stvaralaštva. Njihova manifestacija Pasionska baština nadahnuta je prvenstveno Kristovom mukom. Ove godine Svečanosti su posvećene prvoj kršćanskoj državi na svijetu, Armeniji. 

Manifestacija se organizira pod pokroviteljstvom Skupštine grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Turističke zajednice Grada Zagreba, Hrvatskog društva skladatelja, a u suradnji s Maticom hrvatskom, Mađarskim kulturnim centrom i Hrvatskim društvom crkvenih glazbenika.

Programi će se održavati u Zagrebu, Mariji Bistrici, Bjelovaru, Varaždinu, Pakracu, Trsatu/Rijeka, Puli, Đakovu, Sarajevu (BIH) ...

Poveznica na kalendar svih događanja možete pogledati ovdje:

https://www.pasionska-bastina.hr/program-33-svecanosti-pasionske-bastine/

1. Dan - SVEČANO OTVORENJE:

26. 2. | ponedeljak | Matica hrvatska | Dvorana Jure Petričevića | Matice hrvatske 2 | u 12:00 sati

Uvodno slovo:

dr. sc. Tuga Tarle, pročelnica Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske

Eva Kirchmayer Bilic, predsjednica Udruge Pasionska baština

Glazbeni program:

Surrb, surb; Սուրբ, սուրբ (Svet, svet) - armenski liturgijski napjev

izvodi: Emilia Rukavina, mezzosopran

________

“PUTEVIMA KRIŽA OTKRIVANJE NOINE ZEMLJE – GLAZBA PRVE KRŠĆANSKE DRŽAVE – ARMENIJA“

predavanje:

prof. Lilit Martirosyan

muzikologinja, pijanistica, orguljašica

Državni Konzervatorij Komitas, Yerevan, Armenija

Ulazak slobodan!


1. Dan - u 18 sati, Dvorana GU Elly Bašić | Vlaška ul. 87 | u 18:00 sati

AD ORIENTEM

koncert

Komitas, Khachaturian, Babajanian, Harutyunyan, Chtchyan

izvode: obitelj Dalibaltayan (Zagreb, Hrvatska)

Ruben Dalibaltayan, klavir

Julia Gubaidullina, klavir

Arsen Dalibaltayan, klavir

Andrej Dalibaltayan, violinčelo

Aleksandar Dalibaltayan, flauta

gosti: Aramo Mamikonyan, tenor

Arusyak Mkrtchyan, klavir

(Yerevan, Armenija)

U suradnji s Maticom hrvatskom i Armensko – hrvatskom zajednicom

-----------

Ostala događanja Manifestacije popratite pod poveznicom kalendara događanja:

https://www.pasionska-bastina.hr/program-33-svecanosti-pasionske-bastine/

-----------

Poveznice na društvene mreže i na YouTube kanal Udruge Pasionska baština:

Web: https://www.pasionska-bastina.hr/program-33-svecanosti-pasionske-bastine/

Facebook: https://www.facebook.com/pasionska.bastina.zagreb

Instagram: https://www.instagram.com/pasionska.bastina.zagreb?igsh=MTE4N3ZkcnhhdnVweQ==

YouTube kanal: https://youtube.com/@pasionska.bastina.zagreb?si=lLvM7yLGB_34OP44

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

"Kralj Tomislav: Povijesna činjenica ili legenda?"

-
Slika
 Postojanje kralja Tomislava – povijesni dokazi i historiografske rasprave Slika: Kralj Tomislav na prijestolju, Josip Horvat, 1941. Kralj Tomislav jedno je od ključnih imena hrvatske srednjovjekovne povijesti, no pitanje njegova postojanja i statusa u historiografiji i dalje izaziva rasprave. Dok su neki povjesničari u prošlosti dovodili u pitanje njegovu povijesnu autentičnost, dostupni izvori snažno podupiru tezu da je Tomislav zaista bio vladar Hrvatske početkom 10. stoljeća. Povijesni izvori Najvažniji izvor koji potvrđuje postojanje kralja Tomislava jest pismo pape Ivana X. iz 925. godine , u kojem se obraća dalmatinskom svećenstvu i spominje „ Tamislao, rege Chroatorum“ („Tomislav, kralj Hrvata“) . Ovo je jedan od rijetkih izvornih dokumenata koji izravno potvrđuju Tomislavovu titulu kralja. Dodatno, Toma Arhiđakon u svom djelu Historia Salonitana u 13. poglavlju spominje Tomislava u kontekstu događaja iz 914. godine, navodeći ga kao vojvodu (dux), što ukazuje na njegovu vl...
Read more »

Proglas dr. Franje Tuđmana i mimohod su poruka poraženima u Oluji

-
Slika
Proglas dr. Franje Tuđmana i mimohod su poruka poraženima u Oluji  Čestitam svima s ponosom u srcu Dan hrvatskih branitelja, Dan pobjede i Dan Domovinske zahvalnosti, povodom 30. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Oluja"! Na 30. obljetnicu Oluje, nakon veličanstvenog mimohoda oružanih snaga Republike Hrvatske, a u svjetlu najnovijih izjava influencera "srpskog sveta" predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog političkog predstavnika Milorada Pupovca iz Samostalne Demokratske Srpske Stranke (SDSS), nužno je ponovo se prisjetiti na proglas dr. Franje Tuđmana, s jasnim suprotstavljanjem na tadašnje i sadašnje neprijateljske poruke. Naime, Vučić je uoči obljetnice Oluje na skupu u Sremskim Karlovcima jasno poručio da „više nikad nijedna Oluja neće uspjeti“ te je zapadnim čelnicima uputio oštru kritiku, tvrdeći kako više ne žele slušati njihove „laži“. Dodik smatra da se Oluja završila „etničkim čišćenjem“ kako su to,...
Read more »

Godišnjica koncerta Prljavog kazališta na Trgu - Gost Jasenko Houra

-
Slika
ZOV DOMOVINE SPECIAL -  KONCERT PRLJAVACA NA TRGU 17.10.1989. GOST: Jasenko Houra  Donosimo vam reprizu emisije Zov Domovine- Koncert Prljavaca na Trgu 17.10.1989. s intervjuom frontmena legendarne grupe Prljavo Kazalište, Jasenkom Hourom povodom obljetnice koncerta koji se održao 17.10.1989. na Trgu Republike u Zagrebu. Povijesni koncert na kojemu je jedna pjesma postala antologijska i simbolom Domovinskoga rata.  Urednica i voditeljica: Anita Prka Đurašić Osobno svjedočanstvo vremena s koncerta Prljavaca na Trgu 17.10.1989.  Na današnji dan 1989. godine, kao gimnazijalka od 15 godina euforično sam se s prijateljima spremala na koncert Prljavog kazališta na Trgu! Te davne godine i događaja oko koncerta, prije,za vrijeme i nakon koncerta, pamtit ću cijeli život. A mene je oblikovalo za cijeli moj život. Sa sašivenom hrvatskom zastavom od moje bake, trobojnicom i šahovnicom, sa našivenim slovima Naprid Bili!, skrivenom ispod "Spitfajerice", tadašnje jakne koju su nos...
Read more »